Članovi | AAUZ.hr

ČLANOVI

HILDEGARD AUF-FRANIĆ

Hildegard Auf-Franić rođena je 1941. u Zagrebu, gdje je završila 7. gimnaziju i diplomirala 1965. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu po mentorstvom prof. Nevena Šegvića. Pohađala i završila Majstorsku radionicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. Drage Galića 1967. godine,^[1] magistrirala poslijepdiplomski studij Urbanizam i prostorno planiranje na Arhitektonskom fakultetu s temom “Kontaktne zone – potencijalni prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba” 1979. (mentor prof. Bruno Milić), te doktorirala s temom “Centri usmjerenog obrazovanja u funkciji kulturno-društvene integracije” 1989. godine (mentor prof. Edo Šmidihen).

NIKOLA BAŠIĆ

Arhitekt i urbanist, rođen 1946. g. u Murteru. Gimnaziju je pohađao u Zadru, a studirao i diplomirao je 1972.g. na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu. Najprije zaposlen u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, a od 1976. do 1981. kao asistent na matičnom fakultetu. 1981.g. dolazi u projektni ured DONAT u Zadru. Od 1985-91. vodi arhitektonski tim u SAS-u, Zadar, a od 1991. vlastiti projektantski ured MARINAPROJEKT. Izvanredni je profesor na Građevinskom, arhitektonskom i geodetskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2005 – 2015.g.). Član je suradnik HAZU od 2008.g. a redovni član od 2016. g. Predsjednik je znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU.

BOJAN BILIĆ

Bojan Bilić, dipl. ing. arhitekture, rođen 1967. u Rijeci, diplomirao 1993. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. vodi vlastiti ured ‘Plan 21’ d.o.o. u Rijeci, usmjeren na poslove prostornog planiranja. Prije toga radio u Republičkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu (1993.-1995.), Gradskom zavodu za planiranje Grada Zagreba (1995.-2001.), Odjelu Grada Rijeke za urbanizam (2001.-2007.), i arhitektonskom uredu ‘Randić-Turato’ (2007.-2009.). Od 2010. predaje na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje u statusu višeg predavača drži više kolegija na području urbanizma i prostornog planiranja.

BORKA BOBOVEC

Diplomirala i magistrirala na Arhitektonskom fakultetu, a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je knjiga Miroslav Begović, 2/2 XX: Antologija hrvatske arhitekture druge polovine dvadesetog stoljeća, Crtice o gradu i arhitekturi te Context and Location – Croatian Architecture in MoMA. Također u suautorstvu potpisuje knjige Dubrovnik – Centar iza grada, Odrastanje uz arhitekturu, Dječji vrtići i škole 21. stoljeća i Le Corbusier i hrvatska arhitektura – dijalozi i refleksije. Autorica je nekoliko samostalnih i zajedničkih izložbi od kojih se ističu Andrija Mutnjaković: Kinetic architecture 1964 – 1990 te ivan čižmek: grad gorgone: aproprijacija u 99 slika i Crtežom kroz sjećanja.

STIJEPO BUTIJER

Zainteresiranost arhitekta Butijera za arhitektonsku znanost i umjetnost seže još u vrijeme njegova djetinjstva, provedenog u živopisnim Konavlima i urbanim strukturama Dubrovnika. Rođen je u Dubrovniku 1940., gdje je završio gimnaziju, a u Ljubljani Arhitektonski fakultet, gdje je dobio početni kreativni poticaj. Nakon završetka studija vraća se u Dubrovnik, gdje živi i radi sve do danas. Kao arhitekt, prostorni planer i znanstvenik djeluje na čitavom području Hrvatske. U svom dugogodišnjem radu prošao je sve faze prakse i teorije u arhitekturi, od rada u građevinarstvu preko izrade prostorno-urbanističkih planova, arhitektonskih projekata, predavača na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu na predmetu „Prostorno planiranje” do samostalnog umjetnika/arhitekta pri ULUH-u.

BORISLAV DOKLESTIĆ

Obrazovanje, akademske kvalifikacije i boravci i rad u inostranstvu Klasična gimnazija u Dubrovniku (1953 -1961) Studij i diploma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1967. (klasa prof. Šegvića) 1974. Lyon – stipendist francuske vlade – istraživanje urbanističkih praksi u Francuskoj, Lyon, povijesna jezgra Lyona, L’ Isle d Abau – novi grad… 1980. Studij graditeljskog naslijeđa (postdiplomski studij, Split) 1986/7 Annaba, Alžir rad na urbanizmu Wilaye Annabe u okviru tehničke pomoći Alžiru 1990. Lisabon – stipendija portugalske vlade – istraživanje modela urbane obnove (povijesni kvartovi Lisabona).

HELENA KNIFIĆ SCHAPS

Rođena u Senju (1952.), diplomira na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Af, 1977.), bavi se arhitektonskim projektiranjem, javnim, publicističkim, istraživačkim i znanstvenim radom. Kao predsjednica Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (2005.-2009.) inicira pokretanje programa studentske stručne prakse na Af-u (2008.), nacionalnog programa Arhitektura i djeca Međunarodnog udruženja arhitekata (UIA, Međunarodni simpozij Hura arhitektura, 2009.) te uvođenje arhitektonskih politika (od 2004.). Hrvatske arhitekte uvodi u punopravno članstvo Vijeća arhitekata Europe (ACE, 2007.).

ŽELJKO KOŠK

Željko Koški rođen je 1956. u Belišću. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. 1982.-1985. radi na Građevinskom školskom centru u Osijeku na poslovima izvođenja nastave stručnih predmeta. Od 1985. radi kao viši istraživač i asistent u Građevinskom institutu Zagreb OOUR Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Osijeku. Tu radi na niz stručnih poslova na području arhitektonskog projektiranja, građevinske fizike i nadzora nad građenjem. 1993.-2001. član je Gradskog poglavarstva Osijeka i Pročelnik Upravnog odijela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša. 1996. sudjeluje u programu tehničke suradnje na području stanovanja i urbanog planiranja u Poljskoj u organizaciji Agencije za međunarodni razvoj Vlade Sjedinjenih američkih država.

ANTE KUZMANIĆ

Rođen 28.10.1952. godine u Splitu. Diplomirao 1978. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. N. Šegvića. Od 1978. do 1982. radi u operativi G.P. Konstruktor u Splitu, a član HKAiG-a i ovlašteni projektant postaje 1999. Od 1990. do 2001. voditelj Arhitektonskog projektnog biroa „Konstruktor“ nakon čega prelazi na Građevinski fakultet gdje sudjeluje u osnivanju studija arhitekture Sveučilišta u Splitu. U isto vrijeme osniva vlastiti ured.
Dobio niz priznanja od kojih su najznačajnija:
– Nagrada Zagrebačkog salona za realizaciju – Osnovna škola Stobreč 1994.
– Nagrada UHA-e “Viktor Kovačić” – Samostan sestara službenica milosrđa u Splitu 1996.
– Godišnja nagrada “Vladimir Nazor” za arhitekturu – Akvarij i kupališni objekt Bačvice, Split (s E.Širolom) 1998.

ANDRIJA MUTNJAKOVIĆ

Arhitekt, urbanist, teoretičar, povjesničar arhitekture, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. godine. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Bio je suradnik Majstorske radionice za arhitekturu Drage Iblera (1957.–1960.), surađivao s arhitektima Dragom Galićem, Lavoslavom Horvatom i Marijanom Haberleom. Od 1961. djeluje kao samostalni umjetnik. Njegov rad na projektiranju i istraživanju razvrstan je u četiri problemske cjeline: Izučavanje novog regionalizma kao bitnog faktora razotuđenja ličnosti; Traganje za bioničkim oblikovanjem kao alternativom apstraktnom shematizmu kvadara grada i zgrada; Istraživanje kinetičkih svojstava u formiranju kuće i ekumene kao komunikativnog odnosa čovjeka i građevine…

ROBERT PLEJIĆ

Arhitekt Robert Plejić rođen je u Splitu 24. lipnja 1954. godine. Nakon završene splitske Klasične gimnazije upisao je 1972. godine Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1977. godine, a doktorirao 2003. godine s temom “Utjecaj praške škole na arhitekturu moderne u Splitu” uz mentore profesora Nevena Šegvića na početku istraživanja i profesora Nikole Filipovića. Kao projektant u splitskim arhitektonskim uredima ostvario je niz urbanističkih i arhitektonskih projekata, realizacija i nagrađenih natječajnih radova (Crkve i pastoralni centri, poslovne i upravne zgrade, stambene zgrade, hoteli i ugostiteljski sadržaji, muzejsko-galerijski sadržaji).

GORAN RAKO

1952. rođen u Imotskom, 1967. završio osnovnu školu u Podgori, 1972. završio Srednju tehničku školu u Zagrebu, 1978. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, 2000. postaje Predavač na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, 2003. osniva vlastiti projektni ured Radionica arhitekture, 2007. postaje predsjednik UHA-e, 2014. postaje redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, 2022. odlazi s Arhitektonskog fakulteta u mirovinu, nastavlja raditi u Radionici arhitekture…

JERKO ROŠIN

član i tajnik DAS-a i UHA-e, predsjednik Urbanističkog društva Splita, član Glavnog odbora „Nagrade Vladimir Nazor“, predsjednik Odbora za umjetnost „Nagrade Slobodne Dalmacije“, član Vijeća Muzeja Meštrović, član Društva skladatelja Hrvatske, član Društva karikaturista Hrvatske, član Društva književnika Hrvatske, predsjednik Savjeta za prostorno uređenje države Vlade RH, zastupnik u Hrvatskom saboru (HS) i predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbora za vanjsku politiku HS, Odbora za međuparlamentarnu suradnju HS, član Izaslanstva HS u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH i EU, trenutno član Znanstvenog vijeća za prostor i turizam HAZU, te predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske…

BRANKO SILAĐIN

Rođen 1936.godine, studij arhitekture Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 1962. god., od 1961. do 1969. živi i radi u Njemačkoj,od 1969. živi i radi kao slobodni arhitekt u Zagrebu, a od 1989. djeluje u zajedničkom birou Odak i Silađin. Urednik časopisa “Čovjek i prostor” od 1982.-1987. “Arhitektura” od 1987.-1991.,i 1999.,predsjednik Društva arhitekata Zagreba 1988 – 1994, predsjednik Stručnog savjeta UHA-e 1992.-1994, član organizacijskog odbora međunarodnog seminara u Piranu, član uredništva časopisa “Piranesi”, član AAUZ…
Djeluje i piše kao arhitekt, interijerist, dizajner, scenograf, predavač i publicist te društveni radnik. Smatra da je arhitektura permanentni zadatak traženja primjerenih odnosa zadovoljavanja materijalnih i egzistencijalnih potreba Čovjeka i realnih mogućnosti i datosti Prostora.

DAROVAN TUŠEK

arhitekt (Split, 15.6.1954). Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1978; N. Šegvić); na istom Fakultetu doktorirao je 1993. disertacijom „Valorizacija doprinosa arhitektonskih natječaja izgradnji Splita u razdoblju između dva svjetska rata“ (mentori: N. Šegvić, N. Filipović). – U Splitu je od 1979. do 1988. bio zaposlen u „Projektno-tehnološkom birou“ GP „Lavčević“ kao projektant; od 1985. do 1998. obavljao je dužnost tehničkog direktora biroa. Od 1989. predaje na Građevinskom fakultetu (danas: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije) splitskog Sveučilišta; za redovitog profesora izabran je 2006. Od 1999. do 2019. obavljao je dužnost šefa Katedre za zgradarstvo. S Ivanom Šverko 2003. utemeljio je sveučilišni studij arhitekture na novo ustrojenom Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu.

ANTE UGLEŠIĆ

Rođen u Božavi na Dugom otoku 1946. godine. Srednju tehničku školu arhitektonskog smjerapohađao u Splitu. Diplomirao na Arhitektonsko – urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1970. godine. Tijekom studija povremeno radi kod arhitekta Zlatka Ugljena, tada asistenta prof. Jahiela Fincija. Nakon studija 1971. godine zapošljava se u Zavodu za urbanizam i komunalnu djelatnost u Zadru gdje radi do 1976. godine a nakon toga od 1976. do 1991. godine djeluje u projektnom poduzeću Donat u Zadru. Od 1991. vodi vlastiti projektni ured FORVM d.o.o. u Zadru. U Zavodu za urbanizam i komunalnu djelatnost u Zadru bavi se prostornim planiranjem i urbanizmom, dok u projektnom poduzeću Donat radi na arhitektonskom projektiranju u čemu mu koristi stečeno iskustvo na prostornom planiranju i urbanizmu.

AKADEMIJA ARHITEKTONSKE UMJETNOSTI I ZNANOSTI HRVATSKE