Teza

Prostor je ne samo kapitalna globalna vrijednost, već i egzistencijalno ključna, jer njegova ograničenost matematički limitira broj stanovnika naše planete. Stoga se kao temeljna načelna odrednica nameće pitanje racionalnosti korištenja prostora. U tom smislu RH je aktivno sudjelovala u raščlambi svjetske prostorne problematike u okvirima UN Habitata.

Prostor RH, u odnosu na globalni kontekst, svojim atributima prirodnog i graditeljskog naslijeđa ima predispoziciju bitno veće vrijednosti, s ekonomskom valorizacijom metaforičke vrijednosti nafte.

Stanje

Današnje stanje prostora RH, naročito priobalja i otoka, karakterizira kontinuitet njegove devastacije, a kao posljedica nedovoljne i djelomično štetne zakonske regulative, neadekvatnog nadzora nad događanjima u prostoru, te manjkave stručnosti. Obezvrjeđivanje se manifestira ne samo u prirodnom krajobrazu, već i u graditeljskoj baštini.

Negativan trend odnosa prema prostoru naglašeno je primjetan zadnja dva desetljeća, a, obzirom na trenutne okolnosti, s pretpostavkom trajanja i u budućnosti.

Savjet

U smislu korisnih promjena za pripremu i realizaciju željenih investicija, te nadzor nad provedbom planiranog, bilo bi dobro

• podizati svijest javnosti o značaju vrijednosti prostora kao ugođajne i ekonomske kategorije,
• donijeti Strategiju prostornog razvoja utemeljenu na viziji ekonomskog razvoja RH,
• revidirati određenu zakonsku regulativu, a naročito ukinuti legalizaciju bespravno sagrađenih građevina temeljenu na destruktivnom i nemoralnom postojećem zakonu,
• osnažiti nadzor nad događanjima u prostoru, pri čemu bi građevine nagrađene Nagradom Vladimir Nazor trebale dobiti trajnu zaštitu,
• osigurati da se dobra zakonska regulativa provodi u praksi,
• poboljšati obrazovanost za prostorno planiranje i urbanizam, te postrožiti uvjete za obavljanje tih djelatnosti, te
• vratiti u zakonsku regulativu pojmove autora i autorstva, kao umjetničke, a ne tržišne kategorije.

Prijedlog

Stavljamo se na raspolaganje za sudjelovanje u svim savjetovanim djelovanjima, a u tu svrhu posebno ističemo kao korisno

• organizaciju javnih i sveučilišnih predavanja, te raznoraznih skupova (seminara, kolokvija, foruma, simpozija…) s učešćem hrvatskih i međunarodno relevantnih stručnjaka,
• povezivanje s međunarodno relevantnim institucijama i pojedincima, čija iskustva mogu biti izuzetno korisna za hrvatske potrebe (poput UN Habitata, Svjetske udruge arhitekata, nacionalnih iskustava Francuske i Nizozemske, te imena kao što su Jan Gehl, Daniel Libeskind, Joe Ravetz…),
• priređivanje urbanističkih i arhitektonskih izložbi s didaktičnim predznakom, te
• participacija u stvaranju obrazovnih programa od vrtićke do univerzitetske dobi, kako bi se širila opća i stručna spoznaja o prostornim vrijednostima i arhitekturi kao njihovom dijelu.